Upute autorima

Upute autorima

studentskog časopisa Anamnesis

  1. Podnošenje rada

Radovi se podnose pod uvjetom da nisu prethodno objavljeni niti se nalaze u postupku recenzije u drugom časopisu ili publikaciji. Radove je potrebno podnositi isključivo elektroničkim putem kroz obrazac Pošaljite rad na internetskoj stranici časopisa www.anamnesis-mefos.com. Radovi (pregledni članak, znanstveni članak, prikaz slučaja) prolaze postupak dvostruko slijepe recenzije od strane stručnjaka iz područja koje odgovara temi rada.
 

  1. Autorstvo i licenciranje

Kao autori mogu biti navedene samo osobe koje su značajno doprinijele koncepciji, dizajnu, provedbi ili statističkoj analizi istraživanja te sudjelovale u pisanju rukopisa. Doprinos svakog autora mora biti jasno naveden u rukopisu tako da se uz inicijale autora navede njihov doprinos (npr. L.H. i I.K. su napravili statističku analizu). Osobe koje su pružile tehničku ili drugu pomoć, ali nisu sudjelovale u znanstvenom ili stručnom radu, navode se u odjeljku Zahvale. Dopisni autor odgovoran je za komunikaciju s uredništvom te je potrebno navesti njegovu adresu elektroničke pošte.

Časopis se temelji na politici otvorenog pristupa cjelovitim tekstovima objavljenih radova i drugim povezanim sadržajima objavljenima u časopisu. Autori ne plaćaju naknadu za predaju rukopisa niti za objavu rada u časopisu, a čitatelji ne plaćaju naknadu za pristup objavljenim radovima. Svi radovi objavljeni u časopisu dostupni su u skladu s licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 (CC BY 4.0). Navedena licenca omogućuje slobodno čitanje, preuzimanje, prerađivanje i dijeljenje objavljenih radova, pod uvjetom da se pravilno navede izvor i autorstvo.

 

  1. Etička načela

Svi radovi moraju biti izvorni te je zabranjeno kopiranje tuđih pisanih radova. Podnošenjem rada autor na vlastitu odgovornost jamči za njegovu autentičnost te snosi posljedice ako se otkrije da njegov rad u značajnoj mjeri koristi tuđi kreativni rad. Autori na vlastitu odgovornost jamče da je njihov rad napisan bez korištenja alata za generiranje teksta koji koriste umjetnu inteligenciju (npr. ChatGPT). Za radove koji uključuju pacijente, kao što je prikaz slučaja, potrebno je osigurati njihovu anonimnost te osigurati da se identitet pacijenta ne može otkriti iz navedenih podataka.

 

  1. Dopuštenja

Autor je odgovoran za pribavljanje svih potrebnih dopuštenja za korištenje materijala koji nisu izvorno nastali u okviru rada. To uključuje, ali nije ograničeno na, slike, ilustracije, tablice, grafove, dijelove teksta ili bilo koji drugi sadržaj preuzet iz prethodno objavljenih izvora. Dopuštenja je potrebno pribaviti od nositelja autorskih prava prije predaje rada, a u radu mora biti jasno naznačeno da je materijal korišten uz odobrenje. U slučaju korištenja sadržaja s otvorenim pristupom, autori su dužni provjeriti uvjete licence (npr. Creative Commons) i postupati u skladu s njima uz odgovarajuće navođenje izvora.

 

  1. Vrste radova

Autori mogu prijaviti svoje radove u jednu od sljedećih kategorija:
 

  1. Novinski članak: Kategorija koja obuhvaća kraće tekstove o aktualnim temama iz svijeta medicine, izvještaje s kongresa, intervjue i osvrte na recentna znanstvena otkrića. Stil pisanja je nešto slobodniji i informativan, s ciljem približavanja kompleksnih tema čitateljima.
  2. Pregledni članak: Temeljit i sustavan pregled literature o određenoj medicinskoj temi. U ovom radu sintetiziraju se postojeće spoznaje, analiziraju različiti izvori i kritički obrađuje odabrano područje.
  3. Prikaz slučaja: Stručni rad u kojem se detaljno opisuje jedinstven, rijedak ili poučan klinički slučaj iz kliničke prakse. Cilj prikaza slučaja je educirati kolege o specifičnoj dijagnostici, terapijskom pristupu ili neočekivanom ishodu liječenja, uz obvezno poštivanje etičkih načela i anonimnosti pacijenta.
  4. Znanstveni članak: Kategorija koja obuhvaća izvorne znanstvene radove koji donose nove spoznaje temeljene na sustavno provedenom istraživanju. U ovu skupinu ubrajaju se osnovna znanstvena istraživanja, klinička istraživanja te javnozdravstvena istraživanja. Cilj znanstvenog članka je pridonijeti razvoju znanja u određenom području medicine.

 

  1. Struktura radova

Novinski članak

  1. Naslov
  2. Podaci o autoru
  3. Uvod
  4. Glavni dio/Razrada
  5. Zaključak
  6. Literatura

Preporučena dužina članka je do 1200 riječi.

Pregledni članak

  1. Naslov
  2. Podaci o autoru i mentoru
  3. Sažetak i ključne riječi
  4. Uvod
  5. Glavni dio
  6. Zaključak
  7. Literatura

Tekst članka, bez sažetka i naslova, ograničen je na 2000 riječi uz dopušteno odstupanje od 20 %.

Znanstveni članak

  1. Naslov
  2. Podaci o autoru i mentoru
  3. Sažetak i ključne riječi
  4. Uvod
  5. Materijali i metode
  6. Rezultati
  7. Rasprava
  8. Zaključak
  9. Literatura

Tekst članka, bez sažetka i naslova, ograničen je na 2000 riječi uz dopušteno odstupanje od 20 %.

Prikaz slučaja

  1. Naslov
  2. Podaci o autoru, koautorima i mentoru
  3. Sažetak i ključne riječi
  4. Uvod
  5. Prikaz slučaja
  6. Rasprava
  7. Zaključak
  8. Literatura

Tekst prikaza slučaja, bez sažetka i naslova, ograničen je na 1400 riječi uz dopušteno odstupanje od 20 %.

6.1. Novinski članak
 

  1. Naslov novinskog članka treba biti jasan, informativan, ali istovremeno dovoljno zanimljiv da privuče pažnju čitatelja. Preporučeno je pisati što kraće naslove uz maksimalni opseg naslova do 10 riječi.
  2. Podaci o autoru navode se ispod naslova. Potrebno je dostaviti osnovne podatke o autoru: ime i prezime, afilijaciju i funkcionalnu adresu elektroničke pošte.
  3. Uvodni dio članka (engl. lead) čini prvi odlomak koji se nastavlja na naslov. Naziv lead upućuje na njegovu funkciju vodećeg odlomka koji uvodi čitatelja u temu. Ovaj odlomak ne označava se podnaslovom „Uvod”. Preporučuje se korištenje efektnog i informativnog podnaslova koji privlači pozornost čitatelja ili, alternativno, izravan prijelaz na tekst bez podnaslova, uz jasno strukturiran početak. Uvodni odlomak treba biti sažet, jasan i usmjeren, izbjegavajući nepotrebne detalje koji pripadaju glavnom dijelu članka, odnosno razradi. Njegova je svrha pružiti osnovne informacije o temi odgovarajući na ključna novinarska pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto), čime se čitatelju omogućuje brzo razumijevanje konteksta i važnosti obrađene teme. Cilj uvodnog dijela jest pobuditi interes čitatelja te ga potaknuti na daljnje čitanje članka.
  4. Glavni dio teksta čini razrada teme kroz logične cjeline, pri čemu svaka cjelina obuhvaća određeni aspekt teme. Kako bi se postigla preglednost i čitljivost, koristite podnaslove koji jasno označavaju pojedine dijelove i pomažu u orijentaciji unutar članka.
  5. Zaključak novinskog članka čini završni dio teksta u kojem se sažimaju ključne informacije i naglašava glavni doprinos ili poruka članka. Preporučuje se koristiti zaseban podnaslov za zaključak, primjerice „Zaključak” ili „Ključna zapažanja”, ali moguće je osmisliti i zanimljiv, privlačan podnaslov koji čitatelju naglašava svrhu završnog dijela. Podnaslov treba biti kratak, jasan i usmjeren na sintezu sadržaja. U tekstu zaključka preporučuje se naglasiti odgovore na glavna pitanja članka, istaknuti relevantnost teme, potencijalni utjecaj na praksu ili edukaciju te eventualno ukazati na smjerove za daljnja istraživanja.
  6. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.

Preporučena dužina novinskog članka je do 1200 riječi.

 

6.2. Pregledni članak
 

  1. Naslov preglednog članka mora biti jasan, informativan i precizno odražavati sadržaj rada. Preporučeni maksimalni opseg naslova je do 15 riječi.
  2. Podaci o autoru navode se ispod naslova. Potrebno je dostaviti osnovne podatke o autoru: ime i prezime, afilijaciju i funkcionalnu adresu elektroničke pošte. Ako je rad nastao kao seminarski rad, obavezno se navode i podaci o mentoru.
  3. Sažetak predstavlja konciznu sliku cijeloga rada. Opseg sažetka je do 250 riječi (uz dopušteno odstupanje od 10 %). Piše se kao jedan odlomak, bez podnaslova unutar teksta sažetka. Ključne riječi navode se ispod sažetka. Potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi koji najbolje opisuju temu rada poredane abecednim redom.
  4. U uvodu je potrebno jasno definirati problem koji se obrađuje, objasniti važnost teme u suvremenom kontekstu te cilj preglednog članka. Za razliku od novinskog članka, ovdje se koristi podnaslov „Uvod”.
  5. Razrada je glavni dio teksta predstavlja sustavnu analizu prikupljene literature. Tekst mora biti logički strukturiran kroz tematska poglavlja s pripadajućim podnaslovima.
  6. Rasprava i zaključak čine završni dio članka u kojem autor interpretira prikupljene spoznaje. Potrebno je odgovoriti na pitanje: „Što smo iz svega ovoga naučili?". Može se koristiti podnaslov „Rasprava i zaključak”. U raspravi se uspoređuju dobiveni podaci s postojećim znanjem. U zaključku je bitno sažeti glavnu poruku rada, naglasiti njegovu važnost za kliničku praksu ili edukaciju.
  7. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.

U slučaju da se za objavu dostavlja već izrađen seminarski rad, a ne izvorno pisan pregledni članak, molimo autore da tekst prilagode u skladu s navedenim uputama za oblikovanje.

Tekst preglednog članka, bez sažetka i naslova, ograničen je na 2000 riječi uz dopušteno odstupanje od 20 %.

 

6.3. Znanstveni članak

 

  1. Naslov izvornog znanstvenog članka mora biti jasan, informativan i precizno odražavati sadržaj rada, odnosno predmet istraživanja. Preporučeni maksimalni opseg naslova je do 15 riječi.
  2. Podaci o autoru, koautorima i mentoru navode se ispod naslova. Potrebno je navesti puna imena i prezimena. Uz svako ime potrebno je navesti afilijaciju (ustanova, odjel, grad) te akademsku ili profesionalnu titulu. Ime i prezime glavnog autora treba biti podcrtano, mentor se navodi posljednji. Molimo dostaviti i funkcionalnu adresu elektroničke pošte glavnog autora.
  3. Sažetak predstavlja konciznu sliku cijeloga rada. Opseg sažetka je do 250 riječi (uz dopušteno odstupanje od 10 %). Piše se kao jedan odlomak, bez podnaslova unutar teksta sažetka. Ključne riječi navode se ispod sažetka. Potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi koji najbolje opisuju temu rada poredane abecednim redom.
  1. Uvod znanstvenog članka treba pružiti kontekst istraživanja te precizno definirati svrhu i ciljeve rada. On predstavlja poveznicu između onoga što je već poznato i onoga što istraživanje nastoji otkriti. Potrebno je jasno i nedvosmisleno formulirati cilj istraživanja, odnosno istraživačka pitanja ili hipoteze.
  1. Materijali i metode su podnaslov čiji odlomak treba sadržavati dovoljno detaljne informacije kako bi drugi istraživači mogli točno replicirati provedeno istraživanje. U ovom se dijelu opisuje se samo istraživanje, uključujući vrstu studije, mjesto provedbe, te razdoblje prikupljanja podataka. Potrebno detaljno prikazati ispitanike ili uzorak, uz navođenje kriterija uključivanja i isključivanja, veličine uzorka te načina odabira ili regrutacije sudionika, kao i njihovih osnovnih obilježja. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mjerenjima i ishodima, pri čemu autor jasno navodi što je mjereno, koje su metode i instrumenti korišteni te na koji su način mjerenja provedena, uz naznaku njihove pouzdanosti i valjanosti. U nastavku je potrebno opisati statističku obradu podataka, uključujući korištene metode, razinu statističke značajnosti, primijenjene programske alate te način postupanja s nedostajućim podacima i mogućim smetajućim čimbenicima.
  1. Rezultati služe prikazu prikupljenih podataka i opažanja tijekom istraživanja u logičnom slijedu. Ovaj odjeljak pruža interpretaciju analiziranih podataka bez ponavljanja metodoloških detalja ili ulaska u raspravu. Potrebno je ne ponavljati sve podatke prikazane u tablicama ili slikama već naglasiti ili sažeti samo najvažnija opažanja.
  2. Rasprava objašnjava značenje rezultata čitatelju i interpretira nalaze u kontekstu postojećeg znanja. Potrebno je povezati zapažanja s drugim relevantnim studijama, uspoređujući ishode s prethodnim rezultatima u postojećoj literaturi.
  3. Zaključak mora izravno odgovarati na cilj postavljen u uvodu. Treba biti kratak i jasan, bez navođenja novih podataka. Istaknite praktičnu primjenu vaših rezultata uz preporuku za buduća istraživanja.
  1. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.

 

Tekst znanstvenog članka, bez sažetka i naslova, ograničen je na 2000 riječi uz dopušteno odstupanje od 20 %.

 

6.4. Prikaz slučaja

 

  1. Naslov prikaza slučaja trebao bi biti informativan, precizan i sažet, služeći kao prvi pokazatelj vrijednosti rada, uz preporučeni maksimalni opseg do 15 riječi. Obvezno je da naslov sadrži izraz „prikaz slučaja“ (Primjer: Atipična prezentacija sporadične Creutzfeldt-Jakobove bolesti – prikaz slučaja).
  2. Podaci o autoru, koautorima i mentoru navode se ispod naslova. Potrebno je navesti puna imena i prezimena osoba koje su sudjelovale u obradi slučaja i izradi rada. Maksimalan broj svih autora/koautora na radu je pet (5), uključujući i mentora. Uz svako ime potrebno je navesti afilijaciju (ustanova, odjel, grad) te akademsku ili profesionalnu titulu. Ime i prezime glavnog autora treba biti podcrtano, mentor se navodi posljednji. Molimo dostaviti i funkcionalnu adresu elektroničke pošte glavnog autora.
  3. Sažetak predstavlja konciznu sliku cijeloga rada. Opseg sažetka je do 250 riječi (uz dopušteno odstupanje od 10 %). Piše se kao jedan odlomak, bez podnaslova unutar teksta sažetka. Ključne riječi navode se ispod sažetka. Potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi koji najbolje opisuju temu rada poredane abecednim redom.
  4. Uvod služi za postavljanje konteksta i objašnjenje važnosti odabranog slučaja. U njemu se ukratko opisuje učestalost stanja, uobičajeni simptomi, dosadašnja saznanja iz literature i posebnost prikazanog slučaja.
  5. Prikaz slučaja je središnji i najopsežniji dio rada koji mora biti pisan kronološki i objektivno. Započinje poviješću bolesti i glavnim tegobama. Slijedi opis fizikalnog pregleda, rezultati dijagnostičkih pretraga (laboratorij, radiologija, patologija), radna dijagnoza, plan liječenja i sam tijek intervencije. Važno je navesti i ishode liječenja te stanje pacijenta pri zadnjem pregledu. Koristite stručnu terminologiju, a podatke organizirajte u logične cjeline kako bi čitatelj mogao lako pratiti razvoj situacije.
  6. U raspravi se analizira prikazani slučaj u usporedbi s postojećom literaturom. Ovdje objašnjavate sličnosti i razlike s drugim objavljenim slučajevima te kritički razmatrate prednosti i ograničenja primijenjenih metoda liječenja. Rasprava ne smije biti puko ponavljanje činjenica iz opisa slučaja, već sinteza znanja kojom se dokazuje vrijednost vašeg doprinosa struci.
  7. Zaključak donosi sažetu poruku proizašlu iz rada. U njemu jasno istaknite što stručnjaci mogu naučiti iz ovog primjera i kako to može utjecati na buduću praksu, edukaciju ili istraživanja. Izbjegavajte uvođenje novih informacija ili referenci koje nisu spomenute ranije. Zaključak treba biti kratak, efektan i usmjeren na praktičnu primjenu naučenog.
  8. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.

Tekst prikaza slučaja, bez sažetka i naslova, ograničen je na 1400 riječi uz dopušteno odstupanje od 20 %.

 

6.5. Zahvale

 

U ovom neobaveznom odjeljku navode se sve osobe i institucije koje su pridonijele izradi rada, ali ne ispunjavaju formalne kriterije za autorstvo. To može uključivati stručnu, tehničku, organizacijsku, savjetodavnu, administrativnu, laboratorijsku ili logističku podršku.

 

  1. Slikovni materijali, tablice i kratice

Slikovni materijali, koji obuhvaćaju fotografije, ilustracije i grafičke prikaze, moraju biti integrirani u tekst prema redoslijedu njihova pojavljivanja. U samom tijelu rada na njih se referira u zagradi ili unutar rečenice, primjerice navođenjem oznake „Slika 1“, dok se službeni opisni naslov postavlja isključivo ispod vizualnog materijala u formatu „Slika 1. Opisni naslov slike“. Svi slikovni prilozi dostavljaju se u odgovarajućem digitalnom formatu, primarno kao .jpg datoteke visoke rezolucije. Posebna pažnja pridaje se autorskim pravima; materijali preuzeti s interneta moraju pripadati javnoj domeni ili se mogu koristiti isključivo uz prethodno pribavljeno izričito odobrenje nositelja autorskih prava, obavezno priložite poveznicu na izvornu stranicu. Uporaba materijala zaštićenih autorskim pravima bez izričite dozvole rezultirat će njihovim uklanjanjem iz rada.

Tablični prikazi podataka slijede sličnu logiku numeriranja prema redoslijedu spominjanja, uz ključnu razliku u pozicioniranju naslova koji se kod tablica uvijek navodi iznad samog prikaza. Prilikom odlučivanja o uvrštavanju tablice, autor se treba voditi načelom izbjegavanja redundancije. Ako su sve vrijednosti već detaljno ispisane unutar teksta, tablicu nije potrebno ponavljati. Međutim, ako se tekstualni dio rada fokusira na interpretaciju i komentar rezultata bez iscrpnog nabrajanja svih parametara, tada je tablični prikaz nužan radi preglednosti i cjelovitosti podataka.

Uporaba kratica dopuštena je isključivo za pojmove koji se u radu učestalo ponavljaju kako bi se osigurala tečnost čitanja. Prilikom prve pojave određenog termina, autor je dužan navesti puni naziv nakon kojeg slijedi kratica u zagradi, kao što je „magnetska rezonanca (MR)“. Važno je naglasiti da se sažetak i glavni tekst rada tretiraju kao neovisne cjeline; stoga se kratica mora ponovno definirati u glavnom tekstu čak i ako je već objašnjena u sažetku. Ovo se pravilo odnosi i na općeprihvaćene medicinske akronime koji su postali dio svakodnevnog govora, poput „kompjuterizirane tomografije (CT)“, čije se puno značenje mora navesti pri prvom spominjanju.

 

  1. Literatura

Potrebno je jasno razlikovati citiranje u tekstu i popis literature (reference). Citiranje u tekstu odnosi se na označavanje izvora unutar samog teksta rada. Svi izvori navode se numerički, redoslijedom prvog pojavljivanja u tekstu, koristeći arapske brojeve u uglatim zagradama (npr. [1], [2–4]). Isti izvor pri ponovnom citiranju zadržava isti broj. Citati se umeću na odgovarajuće mjesto u rečenici, najčešće na kraju tvrdnje ili iza relevantnog podatka. Reference (popis literature) predstavljaju detaljan popis svih izvora citiranih u radu. Navode se na kraju rada, numerirane istim redoslijedom kojim se pojavljuju u tekstu. Svaka referenca mora sadržavati potpune i točne bibliografske podatke, oblikovane prema pravilima Vancouver stila. Autori su u potpunosti odgovorni za točnost, potpunost i relevantnost navedenih izvora.

Primjeri navođenja literature prema Vancouver stilu:

  • Knjiga:
    Prezime Inicijal(i). Naslov knjige. Izdanje (ako nije prvo). Mjesto izdanja: Nakladnik; godina.
    Primjer: Kumar V, Abbas AK, Aster JC. Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease. 10th ed. Philadelphia: Elsevier; 2020.
  • Poglavlje u knjizi:
    Prezime Inicijal(i) autora poglavlja. Naslov poglavlja. U: Prezime Inicijal(i) urednika, urednik. Naslov knjige. Mjesto: Nakladnik; godina. str. xx–xx.
    Primjer: Smith J. Inflammation. U: Brown P, urednik. Basic Pathology. London: Academic Press; 2018. str. 45–60.
  • Članak u časopisu:
    Prezime Inicijal(i). Naslov članka. Naziv časopisa. godina;volumen(broj):stranice.
    Primjer: Smith AB, Jones CD. New insights into liver disease. J Hepatol. 2021;75(3):456–465.
  • Online izvor:
    Prezime Inicijal(i) (ako je dostupno). Naslov. Naziv stranice [Internet]. Mjesto izdavanja: izdavač; godina [citirano datum]. Dostupno na: URL
    Primjer: World Health Organization. Global tuberculosis report 2023 [Internet]. Geneva: WHO; 2023 [citirano 10.01.2025]. Dostupno na: https://www.who.int

 

  1. Dorada teksta

Nakon inicijalne stručne procjene, Znanstveni odbor autoru dostavlja prijedloge za doradu rada. Autor je dužan očitovati se o predloženim izmjenama u roku od pet (5) radnih dana. U ovoj fazi nisu dopuštene veće sadržajne izmjene rada, osim ako ih izričito zahtijeva Znanstveni odbor. Ako se autor u zadanom roku ne očituje, smatra se da je odustao od objavljivanja rada. Uredništvo zadržava pravo na završne lektorske i grafičke dorade radi usklađivanja rada sa standardima časopisa.

 

  1. Izjava o odgovornosti

Autori predajom rada potvrđuju da je isti njihov izvorni uradak te da nije prethodno objavljen niti istodobno predan na razmatranje u drugom časopisu ili publikaciji. 

Autori jamče da su svi podaci i navodi korišteni u radu točni te da su citirani u skladu s pravilima akademske čestitosti.

Autori preuzimaju punu odgovornost za sadržaj rada, uključujući eventualne povrede autorskih prava, plagijat ili kršenje etičkih načela.

U slučaju da rad uključuje istraživanja na ljudima i/ili životinjama, autori potvrđuju da su ista provedena u skladu s etičkim načelima i uz potrebna dopuštenja.

Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj rada; za sadržaj u cijelosti odgovaraju autori.

Uredništvo zadržava pravo na povlačenje rada iz objave ili nakon objave u slučaju da se otkriju nepravilnosti ili kršenja navedenih načela.

 

  1. Kontrolna lista prije predaje

Prije slanja rada potrebno je provjeriti sljedeće:

  1. rad nije prethodno objavljen niti se nalazi u postupku recenzije u drugom časopisu ili publikaciji,
  2. dokument je u Word formatu (.doc/.docx),
  3. tekst je pravilno formatiran (font Times New Roman, 11 pt, bez proreda, lijevog poravnanja),
  4. priloženi su svi materijali,
  5. literatura je pravilno navedena,
  6. rad poštuje sva načela navedena u ovim uputama.


Za sve dodatne upite kontaktirajte uredništvo putem obrasca za kontakt na internetskoj stranici časopisa dostupnoj na poveznici anamnesis-mefos.com.

 

Zadnja izmjena: ožujak 2026.